G22

g22

Prema društvu za 22. stoljeće

English

FEMINIZAM VIŠE NIJE VAŽAN?

  • Knjiga Feminizam je za sve: strastvena politika (2000) autorice bell hooks jedna je od onih knjiga koje su me značajno obilježile kako u pogledu mog shvaćanja feminizma tako i stila komuniciranja kompleksnih ideja. Jedna od mojih dražih ilustracija potonjeg nalazi se već u uvodu knjizi gdje hooks navodi: „Približite se. Vidite kako feminizam može dodirnuti i promijeniti vaš život i život svih nas. Približite se i doznajte iz prve ruke o čemu je riječ u feminizmu. Približite se i vidjet ćete: feminizam je za sve“.

    U poglavlju knjige koje se bavi ženama i tržištem rada hooks navodi „U mnogim današnjim učionicama i studentice i studenti rekli bi da feministički pokret više nije važan jer su žene ostvarile jednakost“. Kako se sa ovim, meni problematičnim zaključkom susrećem redovito u svom profesionalnom i privatnom životu, ovaj je mythbuster posvećen mitu kako feminizam više nije važan.

    Prije svega, Europljanke i Europljani koje/i tvrde kako feminizam više nije važan shvaćaju feminizam vrlo „lokalno“, ne uzimajući u obzir položaj žena diljem svijeta. No, čak i ako se fokusiramo na „lokalnu“, europsku razinu, feminizam ostaje važan (iako se to možda ne čini tako privilegiranim muškarcima i ženama; bell hooks je primijetila kako su feminističku borbu prestale smatrati važnom privilegirane skupine dobro obrazovanih bijelih žena koje su ostvarile jednak pristup klasnoj moći). Iako se prepoznaju i neki pozitivni trendovi u pogledu položaja žena (primjerice određena zakonska rješenja kojima se afirmiraju ženska prava), prema de Bliju (2010:157) „jednakost spolova u zapošljavanju, prihodu, političkom utjecaju, i drugim okolnostima izmiče čak i u najbogatijim zemljama“.

    Na globalnoj razini podaci pokazuju kako je u OECD zemljama u dobi od 15-64 bilo zaposleno 65% žena naspram 79% muškaraca te da od ukupnog broja zaposlenih 25% žena radi pola radnog vremena, dok isto čini 9% zaposlenih muškaraca (OECD 2012). Isti izvor navodi kako žene provode i više vremena neplaćenog rada (u prosjeku 2 sata više dnevno). U hrvatskom kontekstu, prema podacima izvješća Državnog zavoda za statistiku, Muškarci i žene u Hrvatskoj (2013) stopa zaposlenosti za žene je 34%, a za muškarce 45,8%. Ako se pogleda udio plaća žena u plaćama muškaraca za 2011. godinu, zamjetno je kako u većini djelatnosti žene zarađuju manje od muškaraca. Uz to, žene u prosjeku imaju manje mirovine od muškaraca u Hrvatskoj. Prema istom izvoru, stopa rizika od siromaštva za žene iznad 65 godina u Hrvatskoj je znatno veća od muškaraca: 31,3 naspram 21,5.

    Žene su i dalje podzastupljene na upravljačkim pozicijama. Prema OECD-u (2012), žene generic cialis su bile zastupljene u svega 10% clomid for men upravljačkih tijela korporacija. pregnancy calculator using clomid U prosjeku, 2011. godine, zauzimale su 25% saborskih mjesta kamagra oral jelly review (pri čemu je velika varijacija među zemljama od 45% u Švedskoj do 9% u Madžarskoj). Prema podacima Državnog zavoda za http://propeciacheap-genericon.com/ statistiku (2013), u Hrvatskoj je 2011. godine bilo 19,9% zastupnica u hrvatskom saboru, a podaci za 2012. godinu pokazuju kako od ukupnog broja hrvatskih ambasadora i ambasadorica, žene čine svega 14,5%.

    Naposljetku, prema de Bliju (2010), UN-ovo istraživanju o razvodima u zemljama Europske Unije pokazalo je kako se

    u 60% slučajeva navelo fizičko nasilje nad ženom, a navodi i podatke o genitalnoj mutilaciji žena: svake godine tome je izloženo čak 2 milijuna djevojčica ispod 11 godina.

    S obzirom na navedene podatke (a ima ih još), teško je tvrditi kako feminizam više nije važan.

    OECD / Closing the Gender Gap: Act Now DZS / Muškarci i žene u Hrvatskoj
g22

Uključi se

My máme práve na dnes báječný plán a ak si sám,pridaj sa k nám

g22

Podrži nas

Svaka kuna se računa, a sve sudjeluju u organizaciji događaja, održavanju weba i pišu tekstove

Grupa22 je progresivna zeleno-lijeva istraživačka i zagovaračka organizacija predana razvijanju alternativnih modela društveno pravednih, demokratskih i materijalno održivih društava za 22. stoljeće