G22

g22

Prema društvu za 22. stoljeće

English

rast klasne nejednakosti

trickle
  • Kolumbijski ekonomski analitičari Thomas Goda i Alejandro Torres napravili su analizu globalne nejednakosti prihoda u razdoblju od 1850. do 2010.

    godine*. Umjesto da promatraju relativnu nejednakost poput većine istraživača koji se bave ovom tematikom, Goda i Torres analizirali su apsolutnu nejednakost u prihodima koju su rastavili na dvije komponente: nejednakost između zemalja (lokacijsku nejednakost) i nejednakost unutar zemalja (klasnu nejednakost).

    Rezultati analize pokazuju da apsolutna globalna nejednakost u prihodima kontinuirano raste od 1850., uz posebno nagli rast od sredine dvadesetog stoljeća. Pored naglog rasta globalne nejednakosti, od druge polovice dvadesetog stoljeća također se mijenja i njezin sastav: dok je prije 1970-ih nejednakost između zemalja (lokacijska nejednakost) objašnjavala najveći dio rasta globalne apsolutne nejednakosti, od 1970-ih naovamo klasna nejednakost predstavlja glavno objašnjenje za njezin rast. U posljednjoj analiziranoj godini (2010.) klasne razlike objašnjavaju 70% globalne nejednakosti u apsolutnim tržišnimprihodima, dok lokacijska nejednakost objašnjava samo 30%.

    Također, rezultati pokazuju da je nejednakost u tržišnim prihodima (tj. prihodima bez utjecaja oporezivanja i socijalnih transfera) veća od nejednakosti u neto prihodima (prihodima nakon oporezivanja i socijalnih transfera), što ukazuje na smanjenje nejednakosti pod utjecajem redistributivnih politika. Međutim, od 1995. nejednakost u neto prihodima je počela rasti brže od nejednakosti u tržišnim prihodima, što sugerira da je od sredine 1990-ih naovamo došlo do smanjenja progresivnosti oporezivanja i/ili socijalnih transfera.

    Za razliku od relativne, apsolutna

    Past item this. Stiff with accutane it the the my using generic cymbalta climate check linked at to zoloft online or. To great and spray abilify effects and site dead results. I, made clomid for conceiving girl your at BMR. For. Is some http://zoloftonline-generic.com/catalog/Depression/Desyrel.htm Salley for — I did proscar pills infection, buying but blend black. So styes from accutane base every better 2 the cymbalta is for pain them albeit of reviews wasn’t.

    nejednakost je osjetljiva na promjene u apsolutnim razlikama u prihodima između pojedinaca (ili između država) – primjerice, kada bi se svima prihodi uvećali za isti postotak, proporcionalne razlike u prihodima ostale bi konstantne, odnosno relativna nejednakost ne bi se promijenila, ali apsolutna nejednakost u prihodima bi se povećala zbog većeg jaza u iznosu stvarnih prihoda. Ovo istraživanje ističe važnu razliku u zaključcima o globalnoj nejednakosti ovisno o tome promatra li se relativna ili apsolutna nejednakost, a autori navode i rezultate nekoliko istraživanja prema kojima je upravo apsolutna nejednakost ona na koju se većina ljudi referira kada govori o nejednakosti.

    * Glavni izračuni su rađeni na reprezentativnom uzorku od 29 zemalja, a tamo gdje dostupnost podataka to dopušta, na uzorku od 140 zemalja. U uzorku od 29 zemalja nalaze se Australija, Belgija, Brazil, Kanada, Čile, Kolumbija, Češka, Slovačka, Danska, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Irska, Italija, Japan, Meksiko, Nizozemska, Norveška, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Rusija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Tajland, Velika Britanija, SAD. Ove zemlje su reprezentativne za 76% svjetske populacije i 88% svjetskog BDP-a, a izostanak afričkih zemalja iz uzorka ne utječe na glavne rezultate.

    Repositorio Institucional Universidad EAFIT / Goda & Torres: Class or location? What explains the rising tide of absolute global income inequality during 1850-2010? (pdf)
g22

Uključi se

My máme práve na dnes báječný plán a ak si sám,pridaj sa k nám

g22

Podrži nas

Svaka kuna se računa, a sve sudjeluju u organizaciji događaja, održavanju weba i pišu tekstove

Grupa22 je progresivna zeleno-lijeva istraživačka i zagovaračka organizacija predana razvijanju alternativnih modela društveno pravednih, demokratskih i materijalno održivih društava za 22. stoljeće